RIM, 1. aprila (Sinhua) -- Kada se trudna kitova sperma sa 22 kilograma plastike u stomaku isprala mrtva tokom vikenda na turističkoj plaži u Porto Červu, poznatoj destinaciji za letnji odmor na italijanskom ostrvu Sardinija, organizacije za zaštitu životne sredine su požurile kako bi se istakla potreba za borbom protiv morskog otpada i plastičnog zagađenja.
"Prva stvar koja je proizašla iz obdukcije je da je životinja bila veoma mršava", rekao je za Xinhua morski biolog Mattia Leone, potpredsjednik neprofitne organizacije sa sjedištem na Sardiniji pod nazivom Scientific Education & Activities in the Marine Environment (SEA ME). ponedjeljak.
"Bila je duga oko osam metara, teška oko osam tona i nosila je fetus od 2,27 metara", ispričao je Leone o mrtvom kitu spermiju, vrsti koju je opisala kao "veoma rijetku, vrlo osjetljivu" i koja je klasificirana kao u opasnosti od izumiranja.
Ženke kitova spermatozoida dostižu odraslu dob sa sedam godina i postaju plodne svakih 3-5 godina, što znači da s obzirom na njenu relativno malu veličinu -- odrasli mužjaci mogu doseći i do 18 metara u dužinu -- primjerak koji se nalazi na plaži je vjerovatno bio prvi- vrijeme buduća majka.
Analiza sadržaja njenog želuca pokazala je da je jela crne vreće za smeće, tanjire, šolje, komade valovite cijevi, konopce i mreže za pecanje, te kontejner za deterdžent za pranje rublja sa još čitljivim bar kodom, rekao je Leone.
"Morske životinje nisu svjesne onoga što radimo na kopnu", objasnio je Leone."Za njih nije normalno da u moru naiđu na stvari koje nisu plijen, a plutajuća plastika uvelike liči na lignje ili meduze - osnovna hrana za kitove sperme i druge morske sisare."
Plastika nije probavljiva, pa se nakuplja u želucu životinja, dajući im lažni osjećaj sitosti."Neke životinje prestaju da jedu, druge, poput kornjača, više ne mogu roniti ispod površine u potrazi za hranom jer se plastika u njihovim želucima puni gasovima, dok se druge razbole jer plastika podriva njihov imunološki sistem", objasnio je Leone.
"Svake godine bilježimo porast kitova koji se nalaze na plaži", rekao je Leone."Sada je vrijeme da tražimo alternative za plastiku, kao što radimo s mnogim drugim stvarima, na primjer obnovljivom energijom. Evoluirali smo, a tehnologija je napravila ogromne korake naprijed, tako da sigurno možemo pronaći biorazgradivi materijal koji će zamijeniti plastiku. "
Jednu takvu alternativu već je izmislila Catia Bastioli, osnivačica i izvršna direktorica proizvođača biorazgradive plastike Novamont.Italija je 2017. zabranila upotrebu plastičnih vrećica u supermarketima, zamijenivši ih biorazgradivim vrećicama koje proizvodi Novamont.
Za Bastiolija se mora dogoditi promjena kulture prije nego što se čovječanstvo jednom zauvijek oprosti od plastike."Plastika nije dobra ili loša, to je tehnologija, a kao i sve tehnologije, njene prednosti zavise od načina na koji se koristi", rekao je Bastioli, hemičar po obrazovanju, za Xinhua u nedavnom intervjuu.
"Poenta je u tome da moramo preispitati i redizajnirati cijeli sistem u kružnoj perspektivi, trošeći što je moguće manje resursa, koristeći plastiku mudro i samo kada je zaista potrebno. Ukratko, ne možemo razmišljati o neograničenom rastu za ovu vrstu proizvoda “, rekao je Bastioli.
Bastiolijev izum bioplastike na bazi škroba donio joj je 2007. nagradu Europskog pronalazača godine od Evropskog patentnog ureda, a odlikovana je Ordenom zasluga i proglašena vitezom rada od strane predsjednika italijanske republike (Sergio Mattarella 2017. i Giorgio Napolitano 2013.).
"Moramo uzeti u obzir da je 80 posto zagađenja mora uzrokovano lošim upravljanjem otpadom na kopnu: ako poboljšamo upravljanje na kraju životnog vijeka, doprinosimo i smanjenju morskog otpada. Na prenaseljenoj i pretjerano eksploatisanoj planeti, prečesto izgledamo na posljedice bez razmišljanja o uzrocima“, rekla je Bastioli, koja je prikupila brojne nagrade za svoj pionirski rad kao društveno odgovorni naučnik i poduzetnica -- uključujući Zlatnu pandu 2016. od Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) za zaštitu okoliša.
U saopćenju objavljenom u ponedjeljak, talijanski ured WWF-a već je prikupio blizu 600.000 potpisa na globalnoj peticiji Ujedinjenim nacijama pod nazivom "Stop zagađivanju plastikom" navodi da je jedna trećina kitova spermatozoida pronađenih mrtvih u Mediteranu imala probavu. sistemi začepljeni plastikom, koja čini 95 posto morskog otpada.
Ako ljudi ne naprave promjenu, "do 2050. svjetska mora će sadržavati više plastike nego ribe", rekao je WWF, koji je također istakao da je prema istraživanju Eurobaromotera 87 posto Evropljana zabrinuto zbog utjecaja plastike na zdravlje i životnu sredinu.
Na globalnom nivou, Europa je drugi najveći proizvođač plastike nakon Kine, prema procjenama WWF-a svake godine u more baci do 500.000 tona plastičnih proizvoda.
Nedjeljno otkriće mrtvog kita spermatozoida uslijedilo je nakon što su zakonodavci u Evropskom parlamentu prošle sedmice sa 560 protiv 35 glasali za zabranu plastike za jednokratnu upotrebu do 2021. godine. Evropska odluka uslijedila je nakon odluke Kine iz 2018. da prestane uvoziti plastični otpad, objavio je South China Morning Post u ponedjeljak .
Potez EU pozdravilo je italijansko udruženje ekologa Legambiente, čiji je predsjednik Stefano Ciafani istakao da Italija nije zabranila samo plastične kese za supermarkete, već i Q-tipove na bazi plastike i mikroplastiku u kozmetici.
"Pozivamo vladu da odmah pozove sve zainteresirane strane -- proizvođače, lokalne administratore, potrošače, udruženja za zaštitu okoliša -- da prate tranziciju i učine djelotvornim proces deplastifikacije," rekao je Ciafani.
Prema ekološkoj nevladinoj organizaciji Greenpeace, svake minute ekvivalent kamiona plastike završi u svjetskim okeanima, uzrokujući smrt od gušenja ili probavne smetnje 700 različitih životinjskih vrsta -- uključujući kornjače, ptice, ribe, kitove i delfine -- koje griješe leglo za hranu.
Preko osam milijardi tona plastičnih proizvoda proizvedeno je od 1950-ih, a trenutno se 90 posto plastike za jednokratnu upotrebu nikada ne reciklira, prema Greenpeaceu.
Vrijeme objave: Apr-24-2019