Sinu Džordž, farmer mleka u Thirumaradyju kod Piravoma u okrugu Ernakulam, privlači pažnju sa nekoliko inteligentnih inovacija koje je uvela na svojoj farmi mleka, što je rezultiralo značajnim povećanjem proizvodnje mleka i profita.
Jedan uređaj koji je Sinu postavio stvara veštačku kišu koja održava hlađenje u štali čak i tokom vrelog podneva tokom leta.'Kišnica' natapa azbestni krov šupe i krave uživaju u pogledu na vodu koja teče niz rubove azbestnih ploča.Sinu je otkrio da ovo nije samo pomoglo da se spriječi pad proizvodnje mlijeka uočen tokom vruće sezone, već i porast prinosa mlijeka.'Mašina za kišu' je, u stvari, jeftin aranžman.To je PVC cijev sa rupama pričvršćenim na krovu.
Mliječna farma Pengad u Sinuu ima 60 krava, uključujući 35 krava za mužu.Trideset minuta prije vremena muže u podne svaki dan, tuširaju se vodom na štalu.Ovo hladi azbestne ploče kao i unutrašnjost šupe.Krave dobijaju veliko olakšanje od ljetnih vrućina koje su za njih stresne.Postaju mirni i tihi.Mužnja u takvim uslovima postaje lakša, a prinos veći, kaže Sinu.
"Razmaci između tuširanja određuju se na osnovu intenziteta vrućine. Jedini trošak je da struja pumpa vodu iz ribnjaka", dodaje neustrašivi poduzetnik.
Kako kaže Sinu, ideju za stvaranje kiše dobila je od veterinara koji je posjetio njenu farmu mlijeka.Osim povećanja prinosa mlijeka, vještačka kiša je pomogla Sinu da izbjegne zamagljivanje na svojoj farmi."Kiša je zdravija za krave nego zamagljivanje. Mašina za zamagljivanje, koja se drži pod krovom, održava vlagu u štali. Ovakvi vlažni uslovi, posebno na podu, loši su za zdravlje stranih rasa poput HF, vodeći za bolesti kopita i drugih delova kiše ne stvaraju takve probleme, sa 60 krava, mogao bih da uštedim veliku količinu novca.
Sinuske krave daju dobar prinos i tokom ljeta, jer im se kao hrana daje list biljke ananasa."Hrana za stoku mora da otkloni glad, uz to da bude i hranljiva. Ako hrana sadrži dovoljno vode da odoli letnjim vrućinama, to bi bilo idealno. Međutim, davanje takve hrane trebalo bi da bude isplativo i za farmera. Listovi i stabljika ananasa ispunjavaju sve ove zahtjeve“, kaže Sinu.
Lišće ananasa dobija besplatno na farmama ananasa, koje uklanjaju sve biljke nakon berbe svake tri godine.Lišće ananasa takođe smanjuje letnji stres koji osećaju krave.
Sinu dobije lišće nasjeckano u rezaču pljeve prije nego što nahrani krave.Krave vole ukus i ima dosta hrane na raspolaganju, kaže ona.
Dnevna proizvodnja mlijeka na farmi mlijeka Pengad u Sinuu je 500 litara.Jutarnji prinos se prodaje na malo po cijeni od 60 Rs po litru u gradu Kochi.Mljekara ima prodajna mjesta u Palluruthy i Marad za tu svrhu.Velika je potražnja za mlijekom 'Farm fresh', otkriva Sinu.
Mlijeko koje krave daju u popodnevnim satima ide u društvo Thirumarady za mlijeko, čije je predsjednik Sinu.Uz mlijeko, na farmi mlijeka u Sinuu se prodaju i skuta i maslac.
Uspješan proizvođač mlijeka, Sinu je u poziciji da ponudi savjete budućim poduzetnicima u sektoru."Treba imati na umu tri faktora. Jedan je pronaći načine da se smanje troškovi bez ugrožavanja zdravlja krava. Drugi je da krave visokog prinosa koštaju velike količine novca. Štaviše, mora se voditi računa o tome Kako bi se osiguralo da se ne zaraze bolestima, početnici moraju u početku kupiti niskoprinosne krave i steći iskustvo može biti profitabilno samo ako se stvori vlastito maloprodajno tržište, moraju se poduzeti mjere kako bi se osiguralo da proizvodnja nikada ne padne", kaže ona.
Još jedna inovacija na farmi je mašina koja suši i usitnjava kravlju balegu."To je rijedak prizor na farmama mlijeka u južnoj Indiji. Međutim, to je bila skupa stvar. Potrošio sam 10 miliona rupija na to", kaže Sinu.
Oprema je postavljena uz jamu za kravu balegu i PVC cijev usisava balegu, dok mašina uklanja vlagu i stvara kravlju balegu u prahu.Prašak se punio u vreće i prodavao.„Mašina pomaže da se izbjegne naporan proces vađenja kravljeg izmeta iz jame, sušenja pod suncem i sakupljanja“, obavještava vlasnik mlekare.
Sinu živi pored same farme i kaže da ova mašina osigurava da u okolini nema neprijatnog mirisa kravljeg izmeta."Mašina pomaže u brizi za onoliko krava koliko želimo u ograničenom prostoru bez izazivanja zagađenja", obavještava ona.
Kravlju balegu su nekada kupovali gumari.Međutim, sa padom cijene gume, pala je i potražnja za sirovom kravljom balegom.U međuvremenu, bašte su postale uobičajene i sada ima mnogo sakupljača osušene i usitnjene balege."Mašina radi četiri do pet sati sedmično i sav izmet u jami može se pretvoriti u prah. Iako se balega prodaje u vrećama, uskoro će biti dostupna u pakovanjima od 5 i 10 kg", kaže Sinu.
© COPYRIGHT 2019 MANORAMA ONLINE.SVA PRAVA ZADRŽANA.{ "@context": "https://schema.org", "@type": "WebSite", "url": "https://english.manoramaonline.com/", "potentialAction": { "@type ": "SearchAction", "target": "https://english.manoramaonline.com/search-results-page.html?q={search_term_string}", "query-input": "required name=search_term_string" } }
APLIKACIJA MANORAMA Uživo uz Manorama Online aplikaciju, broj jedan Malayalam News site na našim mobilnim uređajima i tabletima.
Vrijeme objave: Jun-22-2019